Psorijatični artritis je kronična upalna reumatska bolest. Glavno i prepoznatljivo obilježje bolesti jesu otekline i bolovi zglobova na rukama i nogama te bolovi u križima. Bolesnici imaju kožne promjene tipične za psorijazu. Otekline zglobova posljedica su upalnog procesa. Uzrok upalnog procesa još uvijek nije poznat, no posljednjih je desetak godina postignut veliki napredak u razjašnjavanju uzroka bolesti i mehanizama razvoja bolesti.
Bolest se ubraja u skupinu bolesti koje se nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Druge bolesti iz ove skupine su ankilozantni spondilitis, enteropatski spondiloartritis, reaktivni artritis te još neke značajno rjeđe.
Bolest može početi na različite načine. U najvećeg broja bolesnika se najprije pojavljuju psorijatične kožne promjene, a svega u četvrtine bolesnika prvo se razvije artritis, a potom kožne promjene. Psorijatične kožne promjene tipično se pojavljuju na laktovima, koljenima te iznad stražnjice. Očituju se područjima crvenila kože koju pokrivaju bjelkaste ljuskice (takozvani psorijatični plakovi). Vlasište bolesnika također je ispunjeno psorijatičnim ljuskicama. Psorijatične promjene mogu se pojaviti i na noktima – nokti se razlistavaju, lako se mrve, na njima se pojavljuju točkice poput mrlja.
Zglobna bolest rijetko počinje naglo i s burnom kliničkim slikom. Najčešće počinje polagano, a bolesnik se žali na jutarnju zakočenost pojedinih zglobova ili u križima. Neki bolesnici ovu pojavu opisuju kao ukočenost (treba im vrijeme da se razgibaju), neki kao zamrznutost (treba im vrijeme da se odmrznu!). Poneki spominju samo nespretnost pri uobičajenim svakodnevnim radnjama ujutro nakon buđenja – ne mogu primiti četkicu za zube ili češalj, ne mogu zakopčati dugmad (osobito sitnije dugmiće), žene ne mogu zakopčati grudnjak na leđima, ne mogu narezati kruh ili otvoriti prethodno neotvaranu bocu, ne mogu se potpisati. Zbog ukočenosti i otekline bolesnici često ne mogu staviti prsten na prst. Ukočenost zglobova tipično se pojavljuje nakon razdoblja mirovanja. Najčešće je to ujutro nakon spavanja, no pojavljuje se i nakon duljeg sjedenja (primjerice dulja vožnja automobilom). U neliječenih se bolesnika razdoblje zakočenosti produžava, pa može trajati od pola sata pa sve do nekoliko sati. Nakon popuštanja ukočenosti bolesnik se može normalno služiti zglobovima, odnosno, može obaviti bez većih poteškoća sve gore spomenute radnje.
Bolovi i otekline zglobova sljedeće su obilježje bolesti. Zglobovi su vidljivo otečeni, bole na dodir i prilikom pokreta, a mogu biti spontano bolni. Vrlo često su otečeni zglobovi topliji od normalne kože i ponekad su crveni. Otečeni zglobovi su jako bolni, pa ponekad blagi dodir može bolesniku uzrokovati dodatno pojačavanje boli. Zbog izraženih bolova opseg pokreta bolesnika je ograničen, jer svaki pokret može izazvati još jaču bol. Najčešće su pojedinačno zahvaćeni zglobovi na šakama i zapešću te stopalima i gležnjevima. Koljena, laktovi i ramena su također često zahvaćeni. Za razliku od reumatoidnog artritisa, u bolesnika s psorijatičnim artritisom znatno je češće asimetrično zahvaćanje zglobova, što znači da ne moraju istodobno biti zahvaćeni istoimeni zglobovi na obje strane tijela. Isto tako za razliku od reumatoidnog artritisa koji se najčešće pojavljuje kao poliartritis (bolest sa zahvaćanjem više od 5 zglobova istodobno), psorijatični se artritis često pojavljuje kao oligoartritis (bolest sa zahvaćanjem 2-5 zglobova istodobno) ili kao monoartritis (bolest sa zahvaćanjem samo jednog zgloba). Jedna od osobitosti psorijatičkog artritisa jest zahvaćanje cijelog prsta upalom što se naziva daktilitis, a zahvaćeni prst je u cijelosti zadebljan i nalikuje kobasici (tzv. kobasičasti prst, engl. sausage finger). Bolesnik se često žali na bolove u području hvatišta tetiva za kost (primjerice na peti) što se stručnim jezikom naziva entezitis. Psorijatični artritis često zahvaća zglobove na kralježnici i križa (tzv. sakroilijakalni zglob).
U onih bolesnika koji se ne liječe ili u onih koji imaju tešku bolest otpornu na liječenje, upala i oteklina zglobova završavaju deformacijama zglobova. Deformacije zglobova posljedica su upalnog procesa koji oštećuje zglobnu hrskavicu i kost koja se nalazi ispod hrskavice. Hrskavica koja je jednom oštećena zbog upalnog procesa ne može se više obnoviti pa je zato važno na vrijeme prepoznati bolest i sprječiti deformacije. Deformirani zglobovi su iskrivljeni i stoga su funkcionalno manje vrijedni.
Simptomi bolesti se mogu pojavljivati “na mahove”, odnosno mogu se izmjenjivati razdoblja bez tegoba (oteklina i bolova), s akutnim razdobljima obilježenim jakim bolovima, upalom i oteklinama zglobova.
Psorijatični artritis kronična je upalna reumatska bolest. Nasuprot proširenom uvjerenju među medicinskim laicima, psorijatični artritis nije samo bolest zglobova nego bolest cijelog organizma (tzv. sustavna bolest). Bolest je uglavnom najočitija na zglobovima, no promjene su prisutne na koži, očima, spolovilu, plućima, srcu, krvnim žilama. Zbog kronične reumatske upale razvija se anemija (slabokrvnost).
Veliki broj bolesnika žali se na nespecifične tegobe poput umora koji nije srazmjeran naporima, gubitak teka i tjelesne težine. Neki bolesnici zbog bolova imaju loš san. Jedan dio bolesnika ima povišenu temperaturu.
Bolest se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Najčešće se pojavljuje u mlađoj srednjoj dobi (između 20. i 40. godine). Pojavljuje se podjednako u osoba oba spola. Vrijeme pojavljivanja bolesti, intenzitet bolesti i stupanj funkcionalne nesposobnosti (invaliditeta) razlikuju se od bolesnika do bolesnika i potrebno je učiniti preciznu individualnu obradu svakog pojedinog bolesnika.